22Oct

Pitanje efikasnosti

Treba li nam automobil da bi stigli od točke „A“ do točke „B“, pritom želimo da nam radio učitava USB sa glazbom, da imamo određeni komfor, klima uređaj i možda još pokoju sitnicu – sve to moramo platiti. Tu je još i gorivo, nečiji automobil troši manje, nečiji osjetno više. Naravno, sve to plaćamo. Želimo li izmjeriti efikasnost bit ćemo u neprilici koje pokazatelje odabrati. Ulazni podatak svakako je potrošnja. Koliko izdvajamo za prijevoz, recimo? I to izraženo kao postotak od naših primanja. Za izlazni podatak možda možemo uzeti broj prevaljenih kilometara. 

Stavimo sada podatke na papir i zaključimo sljedeće: za automobil i gorivo smo u godinu dana potrošili 20 tisuća kuna, a prošli 25 tisuća kilometara. Neki naš prijatelj je, pak,potrošio na automobil 18 tisuća kuna, a prevalio 25 tisuća kilometara. Nije teško vidjeti tko je efikasnije koristio resurse. Vidljivo je da je naš prijatelj isti rezultat postigao sa deset posto manjom potrošnjom iz svog džepa. Međutim, što ako taj isti prijatelj zarađuje za četvrtinu manje nego mi? Tada je njemu ovakva potrošnja veće opterećenje nego nama, a mi smo zapravo efikasniji jer manji dio svojih primanja ulažemo da bismo dobili isti rezultat – prevalili 25 tisuća kilometara. U apsolutnom iznosu potrošili jesmo nešto više, ali možda zato jer imamo i bolji automobil kojega si možemo priuštiti. Kada bismo pokazatelje pratili kroz više godina, mogli bismo doći do vjerodostojnijih podataka i bolje procijeniti koliko smo efikasni. Tome još treba, naravno, pridodati korištenje posebnog analitičkog alata kojim sve pokazatelje dovodimo u odnose. Taj alat je DEA analiza i on koristi model da najuspješnije primjere u promatranoj grupi promatra kao granicu, a za sve ostale mjeri odstupanje od tih najuspješnijih primjera.

Nedavno sam naišao na članak koji istražuje petnaest država srednjeistočne i jugoistočne Europe, a istražuje efikasnosti njihove potrošnje u zdravstvu, obrazovanju i javnoj upravi. Za ulazne pokazatelje uvijek je iskorišten udio potrošnje u pojedinu od navedenih kategorija, a izražen kao udio u veličini nacionalnog gospodarstva. Za izlazne pokazatelje korišteni su određeni postignuti, a među državama usporedivi, rezultati. Istraživanje kaže da su Estonija i Rumunjska najefikasnije u javnoj potrošnji, no kako stoji Hrvatska? Istraživanje sugerira da bi Hrvatska mogla isti zdravstveni standard postići i sa 29 posto manjom potrošnjom u zdravstvo. Također, da bi jednaku razinu obrazovanosti stanovništva postigla sa sedam posto manje izdvajanja u sustav obrazovanja. Za kraj, za istu kvalitetu funkcioniranja javne uprave Hrvatska bi mogla trošiti i osam posto manje proračunskih sredstava. 

Kada bi nositelji državne politike izašli iz vlastite „zone komfora“ i doista upregnuli u reforme, mogli bi odlučiti se za jednu od dviju varijanti. Jedna varijanta je smanjenje potrošnje za zdravstvo, obrazovanje i javnu upravu, uz zadržavanje sadašnjih postignuća. Druga varijanta je ostati pri sadašnjoj potrošnji, ali tako da se i rezultati značajno poprave. Hrvatska za zdravstvo izdvaja osjetno preko šest posto BDP-a,  ali se to ne osjeti na način da je zdravlje hrvatskih građana u prednosti ispred drugih promatranih zemalja u ovom istraživanju. Treba uzeti u obzir da ovakva istraživanja još ne mogu obuhvatiti sve relevantne detalje i specifičnosti država koje se uspoređuju, pa tako ne možemo ni promatrane rezultate uzeti kao gotovu stvar. Ipak, takva istraživanja daju nam jasne indikacije gdje se „taloži“ neefikasnost. 

Bilo bi, stoga, svrsishodno da se slični modeli nastoje koristiti i lokalno kako bi gradovi i općine pokušali „provjeriti“ vlastitu efikasnost. Primjerice, Grad Labin odredio je demografske mjere. Kroz nekoliko godina može zbrojiti ulaganja u demografske mjere, kao i pratiti demografske pokazatelje – što je iz toga proizašlo. Isto vrijedi za potpore poduzetnicima, za ulaganja u sport (koja su upravo nabujala zadnjih godina), socijalne potpore i druge kategorije. Sve to kroz usporedbu sa drugim gradovima. Iz takvih istraživanja moglo bi se indikativno odrediti tko je najefikasniji među njima i koliko bi prostor za uštede ili poboljšanja mogao biti kod ostalih gradova. Vjerujem da bi se kroz nekoliko godina takve podatke moglo koristiti prilikom donošenja odluka u kreiranju lokalnih proračuna i politika, pogotovo ukoliko bi se na tome surađivalo za znanstvenom zajednicom.

(Lari Zahtila)

Cestu treba popraviti
Lari Zahtila

Cestu treba popraviti

Kad ljetne vrućine splasnu i najave jesenska osvježenja, tad i naše misli skreću prema drugim temama. Jesen je vrijeme kad tragamo za gljivama, užurbano pripremamo bačve za vino, krećemo

By: Lari Zahtila | 13 Sep 2019 u 07:23
Nerazboritost
Lari Zahtila

Nerazboritost

Mogu reći da nisam primjećivao proteklih godina ovaj detalj, međutim ovoga ljeta baš mi upada u oko. Naime, djeluje mi da je vožnja motora i skutera bez kaciga sve češća i evidentn

By: Lari Zahtila | 09 Aug 2019 u 09:30
Mikrokozmos
Lari Zahtila

Mikrokozmos

Nedavno me dopala u ruke knjiga „Labin tragom vjekova“. Knjiga je to koju su stvorili Marijan Milevoj i pokojni fotograf Eduard Strenja. Pisani trag o našoj Labinštini koji d

By: Lari Zahtila | 24 May 2019 u 08:22
Osvrt Larija Zahtile - Quo vadis radna snago?
Lari Zahtila

Osvrt Larija Zahtile - Quo vadis radna snago?

Posla ima, ali nema tko raditi! Sve češće čuju se takve konstatacije. Prije nekoliko godina bilo je problem naći posao, a sada je problem naći radnika. Tako priča ulica. Da nema radnika p

By: Lari Zahtila | 07 May 2019 u 18:16
Osvrt: Stipendije svima
Lari Zahtila

Osvrt: Stipendije svima

Poruka u naslovu je ovdje jer tako sjajno zvuči! Ona je pitka baš kao najfinija bistra voda s izvora, ona je moćna kao uvozni lobi i nenadmašna kao istarski pršut. Malo je tu an

By: Lari Zahtila | 07 May 2019 u 18:17
Osvrt: Kalvarija Pevecovih
Lari Zahtila

Osvrt: Kalvarija Pevecovih

Ovih smo dana imali priliku u medijima vidjeti Zdravka Peveca. Taj nekadašnji osnivač i vlasnik trgovačkog društva „Pevec“ našao se pred hrvatskim pravosudnim zidom.

By: Lari Zahtila | 07 May 2019 u 18:18
Osvrt Larija Zahtile : `On je poveo 1:0`
Lari Zahtila

Osvrt Larija Zahtile : `On je poveo 1:0`

Otpad nije smeće. Barem dok ne završi u šumi. Iako, otpad je mogao i trebao završiti u reciklaži ili čak na Kaštijunu. Mitskom Kaštijunu. Tužna priča ide ovako:

By: Lari Zahtila | 07 May 2019 u 18:19
Ukupno vijesti 7

O nama

5portal.hr nezavisni je portal, novi koncept dnevnog portala koji objedinjuje karakteristike popratnih medija, video i audio zapisa te digitalne fotografije. Čitatelje privlačimo i zadržavamo ponajprije sadržajem, od dnevnih vijesti s Labinštine, ali i čitave regije.

Redovno objavljujemo vijesti iz kulture, sporta, rubrike zdravlje, pa sve do korisnih savjeta različitih tematika. Sastavni dio portala jesu i kolumne, te trenutno redovno objavljujemo četiri kolumne. Do sada je objavljen i veliki broj intervjua, a ta praksa će se nastaviti i u budućnosti.       

Dobru suradnju ostvarili smo s raznim udrugama i sportskim društvima te redovito pratimo njihove aktivnosti.

Facebook

Kontakt info

Sjedište: Slobode 63, 52 221 Rabac
Ured: Rudarska 1, 52 220 Labin
OIB: 90625517782

+385 52 854 033
+385 98 849 987
+385 91 130 31 80

autor@5portal.hr